IZLOŽBA
OTVORENJE IZLOŽBE FOTOGRAFIJA
Ante Jaša - ˝Zadarski arhipelag u fokusu˝
Jaša zna svojim fotoaparatom uvijek u krajoliku pronaći neke nove vizure, ili klikom u pravo vrijeme uhvatiti zanimljive trenutke. Njegov odnos prema prirodi rodnoga podneblja - moru, nebu, kamenu, hridima, otočju... naizgled je uvijek isti, ali je ipak uvijek nov i istraživački, pa njegove interpretacije zadarskog arhipelaga stalno doživljavaju metamorfoze, modifikacije i pročišćenja: od mimezisa do znaka; od priče do simbola; od bliske do udaljene perspektive
ZADARSKI ARHIPELAG U FOKUSU
Glavni inspiracijski izvor za veliki dio fotografskog stvaralaštva Ante Jaše je mediteranski krajolik. Motive za tu veliku temu, koja mu je stalno u istraživačkom stvaralačkom fokusu, autor pronalazi u prostoru zadarskog arhipelaga i on ih odabire s namjerom ne samo da opisuju i dokumentiraju, nego i da progovaraju svojom vizualnošću, svojom semantičkom višeslojnošću i svojom simbolikom, upućujući na hermeneutički način iščitavanja. Tako Jašini krajolici nisu tek puki prijepisi zbilje, nego su njegove subjektivizirane, lirske interpretacije odabranih motiva, koji imaju izražajnost i unutarnju ljepotu, atmosferu i emotivni naboj. Oni su odraz bliskosti autora s ovim krajolikom, s kojim je on oduvijek zavičajno povezan. Istodobno, ovi motivi plijene svojom likovnošću, jer autor u njima pokazuje svoj istančani likovni senzibilitet i progovara vizualno pročišćenim likovnim jezikom, pa nekad ističe geometrijsku strogost i sažetost (blokovite kamene strukture krajolika), a nekad prozračnost, transparentnost i titravost (zrak-svjetlo-voda), dajući nam uvijek gotovo opipljiv estetski doživljaj.
Već je rečeno da se u ovim Jašinim fotografijama iščitava njegov poseban, zavičajni odnos prema zadarskom podneblju te njegov emotivni, ali i duhovni odnos prema tom krajoliku. Valja naglasiti da se tu pod pojmom krajolika ne misli samo na prirodu, nego na cjelovito značenje toga pojma, koje se odnosi kako na prirodu, tako i na život i djelovanje čovjeka unutar njegova prirodnog okruženja te na njihov harmoničan suživot. U tom kontekstu krajolik predstavlja egzistencijalno mjesto življenja određene ljudske zajednice na nekom geografskom prostoru, ali predstavlja i mjesto njezina djelovanja, što znači stvaranje i čuvanje zajedničkog prirodnog i kulturnog naslijeđa, materijalnih i nematerijalnih vrijednosti, povijesti i kulture. U krajoliku je zapisan genius loci, pa on zbog svojih specifičnih karakteristika ljudima jednog kraja daje snažan osjećaj povezanosti, zavičajne pripadnosti i identiteta.
Jaša zna svojim fotoaparatom uvijek u krajoliku pronaći neke nove vizure, ili klikom u pravo vrijeme uhvatiti zanimljive trenutke. Njegov odnos prema prirodi rodnoga podneblja - moru, nebu, kamenu, hridima, otočju... naizgled je uvijek isti, ali je ipak uvijek nov i istraživački, pa njegove interpretacije zadarskog arhipelaga stalno doživljavaju metamorfoze, modifikacije i pročišćenja: od mimezisa do znaka; od priče do simbola; od bliske do udaljene perspektive . Život i djelovanje ljudi, otočana, on bilježi uz dozu poetike i intimnosti – ali i uz više pričljivosti (motivi ribara, ribarske mreže, likovi nonica, brodice, lučice, svjetionik, lukobran, kamene uličice..). Međutim i tu autor uvodi modifikacije, pa se događaju makro-mikro promjene, skok s cjeline na detalj i predmetna prepoznatljivost se gubi, a motiv postaje geometrijska apstrakcija, seleći se u neku drugu priču i neku drugu realnost. Zanimljiv je u ovom kontekstu i motiv polu-apstraktnog slikovno-slovčanog sklopa („A“), što je koncept danas aktualan u suvremenoj umjetnosti i znan pod sintagmom „riječ i slika“ (ovdje je to „slovo i slika), gdje se motiv transkribira u apstraktnu formu i vizualni znak. Ovakve autorske interpretacije, koje ne donose drastičan, već suptilan i decentan, ali ipak primjetan odmak od viđenoga, utječu na to da se realnost gleda iz drukčije perspektive, pretvarajući motiv u nešto drugo: u likovni element, strukturu, grafički simbol – ili neku novu emotivnu priču.
Ante Jaša stvorio je u svom plodnom stvaralačkom radu bogat fotografski opus, čiji veliki dio čine krajolici zadarskog arhipelaga. Radovi su to koje karakterizira kreativno suglasje majstorski zanatskoga i profinjeno estetskoga; dokumentarnoga i umjetničkoga. Zato je njegovo fotografsko stvaralaštvo već ranije okarakterizirano kao visokovrijedno, što ovoga autora potvrđuje kao istaknutog predstavnika fotografske umjetnosti na hrvatskoj fotografskoj sceni.
Višnja Slavica Gabout
Ante Jaša - životopis
Ante Jaša, ugledni i višestruko nagrađivani majstor fotografije i publicist, koji javno umjetnički djeluje već više od pet desetljeća, jedan je od najznačajnijih predstavnika zadarskog fotografskog kruga. Rođen je 1951. godine u Kukljici, školovao se u Zadru, a diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Splitu, gdje je stekao zvanje dipl. ekonomist. Na području fotografije i publicistike djeluje od 1970. godine, objavljujući fotografije i tekstove u informativnim medijima, katalozima i knjigama, a pritom i intenzivno izlažući. Izlagao je do sada fotografije na 30 samostalnih i 530 skupnih nacionalnih i međunarodnih izložaba na svim kontinentima. Priredio je i 230 skupnih likovnih izložaba drugih autora.
Za svoje djelovanje dobio je 62 nagrade i priznanja, među kojima se ističe nagrada za životno djelo „Tošo Dabac“ i počasno zvanje zaslužnik za organizaciju „August Frajtić“ Fotokluba „Zagreb“. Stekao je međunarodna fotografska zvanja Artist – FIAP i Ekscelencija – FIAP Međunarodne udruge fotografske umjetnosti, zatim PSA 2Star Rating Američkog fotografskog udruženja te Majstor fotografije - MF HFS Hrvatskoga fotosaveza.
Fotografije su mu objavljene kao ilustracije u 60 knjiga, u katalozima Hrvatskog fotosaveza te u novinama i časopisima. Bavi se i publicističkim radom, objavljuje članke u dnevnim i tjednim novinama, a do sada je objavio i 14 fotografskih knjiga i monografija, među kojima se ističu “Graditeljstvo u Kukljici”, “Galerija Otok 1989. do 1999.”, “Galerija Otok 2000. do 2010.” , “Svjetlopisi”, “Otok i more”, “Postojanost vjere”... Uz to, likovno oblikuje knjige, kataloge, plakate i druge publikacije. Njegovi fotografski radovi nalaze se u zbirkama mnogih galerija i muzeja. Osnivač je i voditelj međunarodne izložbe fotografija „Otok i more“, kao i međunarodne likovne izložbe vjerskih motiva “Sveti otok“. Član je fotoklubova „Zagreb“, „Zadar“ i „Kornat“, Matice hrvatske te strukovnih udruga: Društva hrvatskih književnika-Ogranak Zadar, Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) Zadar i Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH) Zagreb.
U djelima ovoga fotografa i pisca more i kamen slika su i riječ. Otočno područje zadarskog podneblja bitno je utjecalo na njegovo umjetničko stvaralaštvo, što se odražava i u njegovim radovima. Snimajući tradicijski i suvremeni način života otočana, prirodni ambijent otoka i mora te urbani ambijent Zadra i drugih gradova, stvorio je fotografije zamjetne dokumentarne i estetske vrijednosti te je time svrstan među značajne hrvatske autore kreativne autorske fotografije.