CVU-BATANA

Vlado Bjelajac

/ Lebdenja / Potrage / Susreti /

Fotografije u portfoliju Vlade Bjelajca predstavljaju desetljeća podvodnih potraga za motivima – od najbližih u Jadranskom moru do onih na odredištima daleko od njegovog doma u Rovinju. Izložba Lebdenja / Potrage / Susreti nam pruža priliku s autorom zaroniti u Jadran i svjetska mora – bez ronilačke opreme i ronilačkih spretnosti – i na izloženih 46 fotografija doživjeti život koji se u njima krije.

U pionirskim vremenima podvodne fotografije ciljevi fotogafa su bili pokazati ljudima što sve pod vodom postoji i živi. Veteran podvodne fotografije, fotograf National Geographica Charles Martin i botaničar William Longley snimili su prve podvodne fotografije u boji u Meksičkom zaljevu (1923.-1926.). Najprije nepokretna bića poput koralja, žarnjaka i morskih lepeza, a potom i usnjaču (Labridae). Bili su opremljeni kamerama u vodootpornom kućištu i kilogramima visokoeksplozivnog magnezijevog praha za podvodnu rasvjetu.

Od tada pa do danas kad su podvodni habitati relativno dobro istraženi i prezentirani širem krugu zainteresirane javnosti, fotografijama prekrasnih stvorenja podvodni fotografi, pa tako i Bjelajac apeliraju na nužnost opstanka i očuvanja života pod morskom površinom. Osnovni razlog za to nije “romantična” ljubav ljudske vrste do drugih živih bića već svijest da su očuvanje i ravnoteža svih habitata na Zemlji ključni za postojanje naše civilizacije uopće.

Neka fotografije Bjelajčevog “oka iza koraljnih vrata” prošire vašu svijest o morima i oceanima i nadahnu vas da pronađete svoju vezu s njima.

 

/ Lebdenja /

Podvodni svijet čini se svijetom beskrajnih mogućnosti i sloboda; svijet tihog smirenog i spokojnog plavetnila uhvaćen u uzorke sunčeve svjetlosti ispod površine; prostor koji titra frekvencijama svakog blagog pomaka živog i neživog zajedno s njihovom bestežinskim ovjesom. Pa čak i fluidnost oblaka nad njim utječe na cjelokupnu zajednicu podmorskog svijeta. U tom svijetu inspirativne mudrosti vode, pravila života na kopnu mogu se u velikoj mjeri zanemariti. Stvoreni su uvjeti za savršeno zajedništvo tijela i duše podvodnog fotografa s žiteljima i putnicima podvodnim koridorima.

Bjelajac snima vodene krajolike sa subjektima koji prkose gravitaciji i naizgled lebde u zaustavljenoj animaciji. Umirujuća modrina i gracioznost pokreta, dok besmrtna kompas meduza (Chrysaora hysoscella) lebdi prostorom, ostavlja promatrača bez daha. Svjedočimo savršenim zajedništvima fizikalnih zakona i života u vodi.

 

/ Potrage /

Louis Boutan snimio je 1899. godine prvi podvodni portret svojom kamerom sa suhim staklenim pločama i primitivnim stroboskopom. Njegova fotografija prikazuje oceanografa i biologa Emila Racovitza u Banyuls-sur-Meru na jugu Francuske. Tom fotografijom započinje era podvodnih foto-potraga kojoj se stoljeće kasnije pridružuje i zajednici doprinosi Vlado Bjelajac.

Kao iskusni ronilac koji je ronio po mnogim svjetskim morima, njegovo povjerenje u vodu kao u vjernog saveznika, dovodi do očaravajućih kompozicija s bestežinskim pokretima kolega ronilaca u odnosu do stijena i olupina potonulih brodova u kadru.

Izazov i saveznik su mu, pored potraga i pretraga struktura i oblika olupina, neponovljive i nepredvidive manifestacije svjetlosti, kretanja vode i zraka.

 

/ Susreti /

Ako su potrage put, susreti su cilj...

Suprotno onome što se može pretpostaviti, kreativnost na svim dubinama nema granica. Kretanje subjekata, gibanje vode, kut svjetlosti, izdisanje zraka ... čine svaki pojedinačni kadar jedinstvenim. Zato je za podvodne fotografe razmjena i analiza fotografskih rezultata zanimljivo iskustvo i vrijedno pažnje pri sljedećem uronu.

Podvodne fotografije koje je Bjelajac snimio na obližnjim i na udaljenim egzotičnim mjestima diljem svijeta obuhvaćaju susrete s nevjerojatno raznolikim živim stvorenjima bezzbrojnih oblika, tekstura i bogate palete boja. Podvodnu fotografiju Bjelajac provodi s maštovitim promatranjem; ribe, školjke, rakove, glavonošce i ostale morske stanovnike susreće kao osobe s kojima nastoji uspostaviti komunikaciju. I komunikacija mu uspjeva. Jesu li sva ta nedužna bića unatoč ljudskoj sklonosti uništavanju još uvijek naivna ili pri susretu s Bjelajčevim pogledom kroz masku prepoznaju čovjeka dobrih namjera, nikad nećemo saznati – ali očito je da znanjem, upornošću i ljubavlju prema morima, živoj i neživoj prirodi i fotografiji pronalazi i stvara kreativne perspektive svojeg »ulova« kakve se inače rijetko vide.

CVU Batana pridružuje se Bjelajčevom foto-apelu za očuvanje morskih habitata – ne samo kao domaćin izložbe svojem dugogodišnjem uspješnom članu, već i kroz projekciju i popratno stručno predavanje autora o podvodnoj fotografiji.

Lavoslava Benčić