Photo art Gallery Batana
Dimitrije Popović
Marko Vrdoljak
Autorska izložba fotografija
08.09.- 03..10. 2023..
ONE SU OVDJE
Veliki zajednički projekt renomiranog slikara Dimitrija Popovića i umjetničkog fotografa Marka Vrdoljaka, naziva «ONE SU OVDJE», spaja fotografsku i slikarsku umjetnosti u jedinstvenu vizualnu cjelinu i izložbu koja se sastoji od 21 djela dimenzija 70 x 100 cm.
Projekt govori o ženskoj snazi, ženskim osjećajima i ulozi žene u današnjem svijetu kroz povijesni prikaz i definiciju uloge žena prema biblijskim motivima. Modeli koji su pristali sudjelovati u ovom projektu su istaknute javne osobe hrvatske te ih u nastavku navodimo abecednim redom: Nina Badrić, Franka Batelić, Maja Bajamić, Mia Begović, Zrinka Cvitešić, Gina Damjanić, Mia Dimšić, Nika Fleiss, Tereza Kesovija, Zdenka Kovačiček, Anđa Marić, Sandra Perković, Alma Prica, Ana Rucner, Severina, Jelena Veljača, Ana Vidović, Alka Vuica, Matija Vuica, Vanda Winter i Tihana Harapin Zalepugin.
Navedene žene i djevojke su fotografirane u specifičnim svjetlosnim uvjetima sa točno predefiniranim izrazom lica, mimikom, pogledom i govorom tijela te svaka od njih predstavlja točno određenu žensku ulogu definiranu prema biblijskoj ikonografiji. Nakon fotografiranja i obrade fotografija iste su isprintane na slikarsko platno dimenzija 70 x 100 cm te je na njih umjetnički utjecao g. Dimitrije Popović sa dodatnim slikarskim intervencijama na svakoj pojedinoj fotografiji sukladno ulozi žene kojom je portret inspiriran.
Izlaganje djela iz ovog projekta održati će se u galeriji «Batana» u Rovinju, 8.09.2023.g., u 20:00 sati, a izložba ostaje otvorena do 3.10.2023.g.
U ovom projektu Marka Vrdoljaka i Dimitrija Popovića tri su bitna elementa: fotografija, gluma i slika. Pred nama se nižu karizmatične žene poznate iz prošlosti, mitova i Biblije koje pripadaju građi na kojoj je izgrađena kultura Zapada, civilizacija kojoj pripadamo. No, fotografija, slika i gluma ne povezuju ovaj projekt u cjelinu, još ga ne razumijemo sasvim. Ono što će ga pojasniti to je pojam ilustracije. Pritom mislim na ilustraciju na najvišoj estetskoj i etičkoj razini, onakvu kakva je ispunjavala evanđelja i manuskripte i koja je napokon ovjekovječena kao krunsko remek-djelo u Sikstinskoj kapeli. Ilustracija kao skladan i poticajan odnos između slike i priče, između slike i riječi, između slikarstva i imaginacije koja pije iz istih duhovnih izvora, ili da to kažem uobičajenim riječima vezanim za ovaj projekt; riječ je o ilustraciji u kontekstu nove suvremene interpretacije dubokih i prastarih sadržaja.
I baš u tome leži veličanstveni most kojim se prelazi iz danas u sutra. Na tom mostu stoje stvarne žene, naše suvremenice koje su po profesiji izložene pogledima javnosti i čije su pojave umnožene i distribuirane na milijunske adrese putem masovnih medija, koji su, usput rečeno, često gladni te poput krvopija sišu njihove živote. A znamo, dakako, da je upravo fotografija prijenosnica svih vizualnih informacija, temeljna dakle i filmu i televiziji i novinama, ali i samosvojna kad poželi biti drugačija, istraživačka, konceptualna i umjetnička. To je onaj temeljni dio projekta koji je ovdje odradio Marko Vrdoljak. Fotografirao je žene koje su dobile priliku izabrati svoje uloge povijesnih, mitoloških, legendarnih i presudnih ličnosti koje su mijenjale tijek civilizacija, sudjelovale u izdajama, ubojstvima, otkrićima, u svjedočenju čudesima i blagoslovima, koje su bile bogobojazne, slobodne i samosvjesne, vjerne, predane, ljubavnice, žene i majke, siromašne i skromne, snalažljive, lukave i prepredene, ovisno od toga kako je njihov život interpretiran i kako je njihovo ime došlo do nas nakon gotovo 5781. godine, približno, u čijem rasponu se javljaju sve te ljepotice, grješnice i pokajnice, zaustavljene u svom vremenu, neke starije, neke mlađe, pa opet vječne za nas koji poznajemo njihova imena, životopise, karaktere i važne položaje koje su u datom času zauzimale. Štoviše, sam Marko Vrdoljak kaže da se začudio, kada su počeli tragati za ličnostima žena koje će obuhvatiti ovim projektom, koliko ih ima, misleći da ih je puno manje upisano i opisano, obzirom da su povijesna predanja uvijek krojili muškarci.
Svaka je žena pozvana u ovaj projekt mogla odabrati ulogu koju će odglumiti pozirajući Marku ako ova već nije bila 'rezervirana'. Pozirajući svaka se od njih nastojala uživjeti u lik koji glumi, pronalazeći mimiku, geste, izraz lica i očiju te položajima ruku dati traženu nijemu scenu bez ikakvih drugih rekvizita, maksimalno se poistovjećujući s povijesnim heroinama. Sve su one fotografirane na bezličnoj pozadini bez tragova suvremene odjeće, portretno s poprsjem kojim je trebalo izraziti psihološko stanje, ali ne njihovo iz sadašnjosti, nego ono imaginarno s puta u koji su krenule ovim neobičnim vremeplovom. Bio je to vrlo težak i ambiciozan zadatak kako modelima tako i fotografu. Međutim, niti dobra gluma, niti izvrsna fotografija još nije dovoljna da se doživi potpuna interpretacija ove veličanstvene galerije žena. Tek je dodir slikara Dimitrija Popovića svojim likovnim zahvatima uzdigao ove radove u slikovite ilustracije, u cjeloviti doživljaj projekta, koji mu daje suvremeni dodir i premošćuje ideje, priče, mitove i stvarnost iz davnih vremena u ovo naše današnje.
Dimitrije Popović, vrsni crtač prije svega veliki dio svog opusa posvetio je licima i portretima povijesno poznatih žena, (a slično je radio i Marko, doduše posvetio se suvremenicama). Međutim, ovaj zadatak odvodio je slikara na drugačiji put. Fotograf je već učinio svoj dio, Dimitrije je trebao naći način kako da minimalistički i diskretno prevede ove fotografije u svijet slika, u ilustraciju koja će ojačati naše asocijacije i prizivati sjećanja ili poticati traganje za ličnostima koje se nižu pred nama. Jer, trebalo je doslikati onoliko elemenata koje će odvući gledateljevu pažnju s poznatih nam osoba, naših suvremenica, i povjerovati da je riječ o potpunoj transformaciji, o putovanju u prošlost, odlazak u biblijske i ine zapise, potvrditi da stojimo još čvrsto na duhovnom oblaku koji nas bodri, oplemenjuje, jača, produbljuje kao ljude koji žive sadašnjost poneseni duhom predanja koji razbuktava maštu i gradi nove snove.
Zadivljujuće je kako je tek crta boje, poneki detalj, kako je lepršavi i ovlašni potez koji je Dimitrije povukao preko fotografija stvorio tu virtualnu odskočnicu u maštu, stvorio je iz ničega scenografiju koja je dopunila iluziju o ženama koje su istodobno i stvarne i povijesne, čija je karma trajanje u riječi i slici. Kratki bljesak boje, ili samo šara koja će obojiti nečiju kosu, nadoslikati fatalni rubac, istaknuti grč i patnju na licu, ojačati ironiju, radost ili skrušenu molitvu, sve je to rađeno u suvremenom duhu za publiku koja je navikla na ulična svjetla neona.
Cjelina koju gledamo doista je slika suvremenog promišljanja povijesti, duhovita igra mix medija (fotografije i slikarstva) u čijoj mješavini su se našle i sve ove divne, ugledne i uspješne žene današnjice koje nas tako uvjerljivo uvlače u povijesnost, njenu duhovnu dimenziju, zbog koje se prošlost čita i gleda s uzbuđenjem te budi u nama neki osjećaj sjedinjenja s univerzumom. Može se zaključiti da je ova izvrsna ekipa skupila za nas gledatelje raspršena stakalca nekog davno razbijenog zajedničkog nam zrcala.
Branka Hlevnjak
Likovna kritičarka
Propustili ste, pogledajte!
Nikola Predović
Autorska izložba fotografija
11.08.- 03..09. 2023..
"Stills" - Nikola Predović
Svima film kao sedma umjetnost stvara intrigu u glavi kad krenemo razmišljati kako se vizualno djelo radi. Velike ekipe tehničara, statista, enormna količina rekvizita, pa onda glumci, snimatelji i na kraju sam redatelj mjesecima rade umjetničko djelo koje mi kao konzumenti, gledaoci progutamo u samo par sati. No ima jedna struka koja spaja publiku i film prije nego se film pojavi u kino dvoranama, čiji nam radovi vizualno dočaravaju kroz plakate i najave u raznim medijima ono što će gledatelj vidjeti na samom platnu, a to je struka fotografa na setu, ili still photographer kako naziva u stručnom žargonu. Nikola Predović je still fotograf, a uz to i profesionalni televizijski snimatelj.
Predović nije zanatlija već osoba koja jako dobro razumije potrebu fotografija sa seta. Ponekad njegove fotografije odskaču od snimaka koje na kraju stvaranja vidimo na filmu, ali baš ta razlika daje dozu šarma samim snimcima. Rad sa glumcima na setu gdje se on ipak suptilno mora nametnuti da napravi svoj dio posla otvara jednu zagradu u kojoj se nalaze samo Nikola kao still fotograf i glumci te se kod samih glumca stvara paralelni odnos sa fotografom te je taj odnos apsolutno drugačiji od onog kojeg imaju od ostatka ekipe koja radi na filmu, bilo da se radi o drugim glumcima, ili samom redatelju. Sa druge strane i redatelj mora imati puno povjerenje u samog fotografa te od njega zahtjeva da kvalitetno odradi posao, ali skoro pa nevidljivo. Situacije gdje se za potrebe filma glumci ponekad dovode u ne toliko ugodne situacije mogu znatno otežati rad samom fotografu, ali baš zato to povjerenje u njegov rad bitna je stavka u opisu njegovog posla.
Predović se prezentira sa radovima na filmovima " Winnetou". " Itsi bitsi", "The ipcress file " , "Clark " , "Soba 304 " te domaćeg filma " Živi i mrtvi " te serije " Šutnja ".
Fotografije koje Nikola radi imaju svrhu promoviranja filma, rasvjeta koja se koristi, same kulise, kostimografija, šminka sve su " nametnute " od strane redatelja te baš zato uspješna filmska fotografija, koja je uvijek drugačija od snimke snimljene sa filmskom kamerom, je ukraden moment sa seta. Upravo u toj krađi leži njihova magija.
Đani Celija, fotograf
Nikola Predović - Riječ autora
4444
02.08.2023.
"4444" ambijentalna je instalacija koja alegorijski prikazuje smjer kojim se trenutno kreću pitanja dozvole korištenja prirodnih resursa Hrvatske, poglavito mora. VIŠE>>
Priroda i društvo
07.07.-31.07.2023.
U izložbenom prostoru Photo Art Gallery Centra vizualnih umjetnosti „Batana“ u Rovinju, Trg brodogradilišta 2, otvara se u petak, 7. srpnja 2023. u 21 sat samostalna izložba VLADIMIRA ŠIMUNIĆA, istaknutog hrvatskog fotografa i pedagoga. Izložba pod nazivom „Priroda i društvo“ donosi kroz četiri tematski koncipirane cjeline/serijala, ovdje uvjetno nazvane U prirodi, U obitelji, VIŠE>>
03.06.-30.06.2023.
stog Žorž, jedan od bardova riječke fotografije, istaknuto je ime recentne hrvatske fotografije. Tijekom šest desetljeća svog kontinuiranog javnog umjetničkog djelovanja ostvario je bogat autorski opus, a unutar njega niz upečatljivih ciklusa. .VIŠE>>
Kolektivna izložba fotografije
7.04..- 30.04.2023.
Ondje gdje sunce pozdravlja dan, gdje vjetar svija klasje žita, gdje tambure sjetno poje, ondje je zavičaj, ondje je Slavonija. I nije važno živimo li još uvijek u Njoj, ili smo ju napustiti . VIŠE>>
_Silvia%20Butkovi%C4%87.jpg)
29.12.- 31.01.2023.
Na 12. Smotru Rovinjske fotografije pristigle su 183 fotografije i 22 kolekcije od 47 autora.
Sa vidnim pomakom u kvaliteti tokom godina ova smotra koja je imala slobodnu temu napreduje u primarnom cilju, a to je poticanje stvaranja te kontinuirano učenje o fotografskim tehnikama, kompoziciji i storytellingu, pričanju priče, bilo da se radi o fotoreportaži, ili still life fotografiji.VIŠE>>
19.10.- 13.11.2022.
Fotografije u portfoliju Vlade Bjelajca predstavljaju desetljeća podvodnih potraga za motivima – od najbližih u Jadranskom moru do onih na odredištima daleko od njegovog doma u Rovinju. Izložba Lebdenja / Potrage / Susreti nam pruža priliku s autorom zaroniti u Jadran i svjetska mora – bez ronilačke opreme i ronilačkih spretnosti – i na izloženih 46 fotografija doživjeti život koji se u njima krije. VIŠE>>
.jpg)
10.09.-08.10.2022.
zložba Prisutna odsutnost riječkog fotografa Ivice Nikolca u Photo Art Galeriji „Batana“ u Rovinju
U organizaciji Centra vizualnih umjetnosti „Batana“ u Rovinju u Photo Art Galeriji „Batana“ bit će u subotu, 10. rujna u 19 sati otvorena izložba riječkog fotografa Ivice Nikolca.VIŠE>>
03.08.-31.08.2022.
Anna Gaspotić je portretna i konceptualna fotografkinja iz Pule
Fotografijom se bavi od 2009. godine. Najprije amaterski, a od 2015. godine i profesionalno.
U rovinjskoj galeriji Centra vizualnih umjetnosti Batana, otvaramo petu samostalnu izložbu pulske fotografkinje Anne Gaspotić; "One size beauty".
...
05.07.-31.07.2022.
Akt, (s)likovni prikaz nagog ljudskog tijela, jedan je od najstarijih, najzanimljivijih, ali i najdelikatnijih motiva u likovnoj umjetnosti. .VIŠE>>
06.05.-30.05.2022.
Biljana Knebl završila je Školu primijenjenih umjetnosti u Zagrebu. Bavi se grafičkim dizajnom, fotografijom, ilustracijom i slikarstvom. Svoje je radove izlagala na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u galerijama, knjižnicama i drugim izložbenim prostorima u zemlji i inozemstvu, a sudjelovala je i na mnogim likovnim kolonijama. VIŠE>>
06.05.-30.05.2022.
Zuzana Pustaiová (1990., Slovačka) međunarodno je priznata fotografkinja i jedna od ključnih pripadnika mlađe generacije slovačkih fotografa, a nedavno je i doktorirala na Akademiji likovnih umjetnosti i dizajna u Bratislavi. U svom radu istražuje temu obitelji i zamršenosti obiteljskih odnosa, kao i odnos prema obiteljskoj povijesti i podrijetlu. Također je zanimaju konvencije različitih uloga unutar obitelji i društva. VIŠE>>
10.09.-03.10.2021.
Ima dana kad šetajući ulicama gradova, a može nam se dogoditi bilo gdje, na svim kontinentima, naletimo na prizor u kakvom izlogu, balkonu, ili na fasadi koji nas na prvi pogled otme, onda zbuni, možda i šokira, a potom razveseli, umiri i na kraju nasmije. . .VIŠE>>
.jpg)
12.08.-05.09.2021.
Projekt PETRE SLOBODNJAK Planinska 7 donosi priču o suživotu i zajedništvu susjeda u zgradi na zagrebačkoj Peščenici, na adresi Planinska 7.
Planinska 7 gotovo filmski donosi, u formi foto i pisanih eseja, niz zanimljivih priča koje se isprepliću, a tematski ih povezuje zajednički habitat, koji dijele (često doslovno, jer se prijateljski druže) njegovi stanari..... VIŠE>>
.jpg)
15.07.-08.08.2021.
Nina Đurđević suvremena je hrvatska fotografkinja koja na našoj fotografskoj sceni aktivno djeluje već gotovo dva i pol desetljeća. Realizirala je do sada nekoliko većih zaokruženih autorskih ciklusa - fotografskih serija, zapaženih po svom specifičnom suvremenom pristupu fotografskom mediju; i po priči u kojoj vlada intimizam, ali se nazire i aktivizam.... VIŠE>>
.jpg)
19.06.-11.07.2021.
Predstavljamo vam fotografije Između dva čekanja koje su snimljene nakon potresa na području Banovine: Siska, Gline, Petrinje kao i ostalih mjesta i sela na Banovini.
Autori fotografija su: Miroslav Arbutina iz Siska i Danijel Pavlić iz Petrinje... VIŠE>>.
19.06.-11.07.2021.
Otvorenje izložbe fotografija i predstavljanje knjige Horizont događaja, Drage Filića.VIŠE>>
.jpg)
.jpg)
Ivan Kosić
Živjeti more
13.04. - 28.04.2018..
U subotu, 13. travnja 2019. u 20:00 sati, u Photo Art Gallery 'Batana' u Rovinju održat će se otvorenje samostalne izložbe fotografija Ivana Kosića pod nazivom 'Živjeti more'... VIŠE>>
Darko Trojanović
28.11. - 28.12.2018...
Fotografije Darka Trojanovića snimljene 28. studenog 1965. godine u Rovinju dokumentiraju najrazorniju oluju koja je uzrokovala golemu materijalnu štetu... VIŠE>>
Eugenia Maximova
03.08 - 28.08.2018.
Eugenia Maximova je bugarska fotografkinja, a trenutno živi i radi u Beču. Diplomirala je novinarstvo i komunikacijske znanosti na Sveučilištu u Beču. Fotografija joj je u život ušla neočekivano, no ubrzo joj je postala omiljeni način komunikacije... VIŠE>>
Photo contest deadlines
Izvanredna web stranica koja objavljuje fotografske natječaje iz cijelog svijeta kao i njihove krajnje rokove za prijavu što je dobro znati pogotovo za neke koji čekaju uvijek zadnji čas da se jave na natječaj.
Dosta ih ima koji ne naplaćuju sudjelovanje, teme su raznolike. Posjetite ih i sudjelujte
Foto natječaji
*Nikola Predović rođen je 1976 u Splitu. Fotografijom se počeo baviti za vrijeme srednje škole.
Srednju školu završava jedva, a vozački ispit skoro.
Sa filmskom fotografijom se susreće prvi put na setu filma 'Živi i mrtvi' i od tada radi pretežno sa
stranim produkcijama.
Član je Hrvatskog društva filmskih djelatnika.
*Kada prvi put čujete najavu filma ili TV serije, velika je vjerojatnost da vijest prati jedna slika. Upečatljiva slika ('fotografija') koja govori o produkciji na kojoj se možda radilo mjesecima ili čak godinama.
Ova jedna slika odabrana je da vas zainteresira pričom, likom, okruženjem i produkcijskim vrijednostima na koje biste trebali obratiti pozornost. To je vaš prvi pogled na projekt koji možda još uvijek traži ugovor o distribuciji filma, možda je u postprodukciji ili je možda primljen na festival u međunarodnom krugu. Svaki film želi pronaći svoju publiku, a ove fotografije veliki su dio tog putovanja.
Tu je fotografiju tijekom snimanja na setu snimio fotograf, poznat i kao unit still photographer. Vještina fotografa svodi se na to da može ispričati priče u jednoj slici. Priče koje mogu prodati film.
Potreban je jedinstven skup vještina. Kao fotograf na užurbanom filmskom setu radite na promatranju i dokumentiranju procesa bez da smetate ostalima.
Sam rad na setu kao fotograf je nevjerojatno iskustvo. Biti na snimanju i promatrati način na koji redatelji i glumci rade zajedno, kako se oblikuje svjetlo i način na koji ostali umjetnički sektori stvaraju cijele svjetove koji nas vode kroz različita mjesta i vremenske periode.
Nikola Predović
